Kraljeva Sutjeska
 U kotlini bistre rječice
Trstionice u Kaknju, 12 km od centra grada smješteno je neveliko srednjobosansko
naselje Kraljeva Sutjeska. Mjesto se ugleda tek kada se u njega uđe jer se
centar i starije naselje nalaze u elipsastoj kotlini okruženoj brdima.
Na samom rubu naselja, u podnožju brda Teševa, smješten je franjevački samostan
s crkvom. Kroz gotovo šest i pol stoljeća samostan je bio duhovno i kulturno
središte toga kraja. Samostan je podignut najvjerojatnije u prvoj polovici 14.
stoljeća. Prvi spomen o njemu nalazimo u popisu franjevačkog ljetopisca Bartola
Pizanskog iz 1385/90. god. Franjevački samostan u Sutjesci bogat je kulturno –
povijesnim i umjetničkim sadržajima: brojnim arhivskim dokumentima, dragocjenim
starim knjigama, zbirkama slika, te kovinskim i tekstilnim predmetima
umjetničkog obrta.
Od Kraljeve Sutjeske na oko 5 km udaljenosti smješten je Bobovac,
srednjovjekovni grad, u kojem je bilo sjedište bosanskih vladara, tačnije dvaju
bosanskih kraljeva dinastije Kotromanića Tomaša i Tvrtka. U periodu njihovog
vladanja, Bosna je doživjela relativno snažan politički i kulturni uspon sa
svojim središtem na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci koja je tada bila već
formirano naselje varoškog tipa i bila je u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca.
Prema narodnim predanjima, dolaskom Osmanlija i padom Bobovca 1463. godine
Mehmed II El Fatih, osvajač Bobovca, dao je podignuti džamiju na samom ulazu u
Kraljevu Sutjesku te se najvjerovatnije radi o jednoj od najstarijih džamija u
BiH.
U neposrednoj blizini džamije u starom dijelu naselja Kraljeve Sutjeske,
poznatije kao „Varoš“ nalazi se stara bosanska kuća sa originalnom arhitekturom
iz XVIII stoljeća, poznatije kao Dusper kuća.
Za period srednjovjekovne Bosne, za Kraljevu Sutjesku se veže ime posljednje
bosanske kraljice Katarine koja je na prostoru Bobovca i Kraljeve Sutjeske
provela 17 godina. Žene u Kraljevoj Sutjesci i danas se pokrivaju crnim rupcima
kao znak žalosti za njenom tužnom sudbinom. Legenda kaže da je upravo Katarina
seoske žene naučila vesti takve rupce.
Ukoliko želite posjetiti Bobovac, preporučujemo vam pješačku stazu kojom su
hodili i sami kraljevi toga vremena. Pješačka staza prolazi kroz kanjon riječice
Bukovice, veoma je bogata bjelogoričnom šumom a duž čitave staze ističu se
gromade kraških stijena. Na pojedinim mjestima u stijenama se nalaze „ljestvače“
koje su za vrijeme bosanskog kraljevstva bile korištene kao stražarnice. Potpuni
ugođaj obilaska starih puteva čine i uređena mjesta za odmor, jedno od takvih je
i izletište Bukovica smješteno u podnožju srednjovjekovnog grada Bobovca.
Ukoliko namjeravate prenoćiti u Kraljevoj Sutjesci Vam je na raspolaganju
smještaj u domaćinstvima, ponudu smještaja možete pogledati
ovdje.
Znamenitosti i lijepa mjesta za oko svakog čovjeka kao i turiste koja je
vrijedno posjetiti i vidjeti u Kraljevoj Sutjesci:
· Bobovac – prijestolnica vladara srednjovjekovne bosanske države. Na Bobovcu se
nalazi Mauzolej sa kraljevskim grobnicama i ostacima dvora dinastije Kotromanić;
detaljnije
· Džamija – Mehmed El Fatiha iz XV stoljeća za koju se smatra da je jedna od
najstarijih u BiH; (sagradio ju je sultan Mehmed El Fatih);
detaljnije
· Franjevački samostan, nacionalni je spomenik kulture koji svojom bogatom
poviješću datira iz 1340 godine; detaljnije
· U sklopu samostana je knjižnica, po fondu starih knjiga jedna od
najvrijednijih i najzanimljivijih u BiH. ukupan broj knjiga premašuje 11 tisuća.
Posebnog su značaja i vrijednosti 31 inkunabula (knjige tiskane do 1500.
godine); detaljnije
· Samostanski arhiv (matične knjige od 1641. godine, brojni rukopisi, kronike,
pisani dokumenti od XV do XIX stoljeća – oko 3500 isprava); detaljnije
· Ostaci kraljevskog dvora – smatra se da je dvor počeo izrađivati
Stjepan II Kotromanić u prvoj polovici 14 stoljeća; detaljnije
Stara bosanska kuća – spomenik kulture u Kraljevoj Sutjesci sa originalnom
arhitekturom iz XVIII stoljeća. detaljnije ZGOŠĆANSKI STEĆAK
Zgošćanski stećak – kameni nadgrobni spomenik.
detaljnije |
